Knjižnice, laboratoriji, sveučilišne dvorane za satove anatomije, automehaničarske radione, pa čak i klasične tvornice – sve to su prostori koji su u sebi generirali znanje, poticali suradnju među stručnjacima, razmjenu znanja te razvijanje nekih osobitih vještina.
S razvojem različitih tehnologija koje nam pomažu u svakodnevnici, ali i u usvajanju novih znanja, razvila se potreba za novim vrstama suradnje, su-stvaranja, provođenja vremena s kolegama, šulkolegama ili vrtićkim kolegama u radu, ali i zabavi, brainstormanju, ali i individialnom promišljanju.
Makerspace ili prostori za stvaranje integralni su dio bilo kakve institucije ili tvrtke koja stvara nešto – bilo da se radi o konkretnim proizvodima ili dodanoj, više duhovnoj vrijednosti, manufakturnom stvaralaštvu ili upotrebi visokorazvijene suvremene tehnologije poput 3D ispisa i modeliranja ili pak tehnologije koja se temelji na upotrebi lasera.
Stari ili novi alati – u jednom takvom prostoru sve prolazi.
Zašto je onda Makerspace toliko zanimljiv u svijetu suvremenog biznisa, ali i edukacije, pa i kulture? Što je to što ga čini različitim od, recimo, klasičnih radionica koje većina ljudi ima u vlastitim garažama?
Prema definiciji Laure Fleming, američke pedagoginje, Makerspace je zapravo metafora za jedinstven okoliš koji potiče na učenje, razmišljanje, igru, kreaciju i beskonačno istraživanje svega mogućega. Kao veliko igralište prepuno svih mogućih stvari koje možemo naći u svijetu koji nas okružuje te podijeliti svoj stav o svemu sa svojim kolegama i suradnicima. Makerspace ide ukorak s potrebama suvremenog društva da kritički propituje, da stvari učini održivim te da onome o čemu se uči da značenje kroz kontekstualizaciju i stvaranje narativa. Stoga u obrazovno-odgojnom sustavu razvijenih društva Makerspace ide ukorak sa STE(A)M revolucijom u učenju. U temelju takve edukativne filozofije stoje stvaranje, učenje, istaživanje i dijeljenje pomoću visoke tehnologije ili pak bez nje.
Makerspace tako može nastati bilo gdje, ovisno o potrebama kolektiva kojem će služiti. Međutim u temelju svakog takvog prostora stoji želja da se od ničega napravi nešto i potreba da se vlastiti interesi istraže do kraja. Stoga takvi prostori potiču razvijanje vještina iz znanosti, tehnologije, inženjeringa, matematike i umjetnosti, a s njime i potiču kritičko razmišljanje, ali i rast samopouzdanja uslijed tih intenzivnih kognitivnih procesa. Posebna pažnja posvećena je učenju o osobitim suvremenim tehnologijama poput robotike, 3D ispisa i kodiranja, ali i nekim tradicionalnim vještinama primjerice obrade drveta. Makerspace nalazimo posvuda – od školskih učionica, preko knjižnica, do inkubatora u startupovima.

Cilj svih tih prostora je okupiti ljude, potaknuti ih na suradnju, kritičko promišljanje i kreativnost te zajedničko stvaranje, kako bi se dugoročno stvorila atmosfera rada i povjerenja u kojoj kreativnost i preuzimanje rizika postaju temelj za razvoj uistinu uspješnog biznisa, ili, ako je riječ o školama i vrtićima, za razvoj samopouzdanja djece, pregovaračkih i zagovaračkih sposobnosti, kreativnog i lateralnog promišljanja te dugoročne implementacije ideje o održivom poduzetništvu.
Markerspace obuhvaća zajednicu koja želi učiniti neku razliku u svojoj okolini, a to čini koristeći različite alate iz STE(A)M područja te multidisciplinarni pristup svijetu koji nas okružuje.
Na idućoj slici pogledajte putujuću digitalnu radionicu udruge Fablab iz Brna u Ćeškoj. CIlj ovog kreativnog prostora je putovanje (uglavnom Ćeškom i upoznavanje djece i mladih sa 3D tehnologijama).